Svima nam se već dogodilo da nakon pažljivog planiranja obroka, uzimanja svježih namirnica i stavljanja svega u hladnjak, tek nekoliko dana kasnije otkrijemo kako smo potpuno zabrljali s čuvanjem hrane. Neki od namirnica koje često stavljamo u hladnjak zapravo ne trebaju biti tamo, a njihovo čuvanje na krivom mjestu može utjecati na njihovu kvalitetu, okus, pa čak i sigurnost za konzumaciju. Upoznajmo se s tim koje to namirnice ne treba čuvati u hladnjaku i zašto bismo ih trebali smjestiti negdje drugdje kako bismo uživali u punom okusu i nutritivnim vrijednostima.
Povrće koje ne voli hladnoću
Prvo na popisu su povrće i voće koja ne podnose niske temperature. Možda ste i sami primijetili da krumpir, luk ili rajčica nakon nekoliko dana u hladnjaku izgube svoju svježinu i sposobnost zadržavanja okusa. Krumpir se može skrenuti prema slatkom okusu, a luk može početi klijati.
Rajčica
Rajčica je vjerojatno jedan od najčešćih primjera namirnice koja ne voli hladnoću. Kada je stavimo u hladnjak, ona gubi svoj prirodni okus i teksturu. Idealno je da rajčice čuvate na sobnoj temperaturi, podalje od izravnog sunčevog svjetla. Pripazite na to da ne skladištite rajčice u plastičnim vrećicama jer će se tako brže pokvariti.
Krumpir i luk
Krumpir i luk također su namirnice koje bi se trebale skladiti na hladnom i tamnom mjestu, ali izvan hladnjaka. Hladna temperatura im može spriječiti da sazru pravilno, a klijanje krumpira može postati i prilično ozbiljan problem. Idealno mjesto za njihovo čuvanje je tamna ormarić koja ima dovoljno cirkulacije zraka. Ako se pitate kako odabrati pravu posudu, birajte one od jute ili druge prozračne materijale.
Voće koje ne voli hladni zrak
Osim povrća, još jedno područje u kojem često griješimo su voćke. Mnoga voća, poput avokada, banane ili breskvi, ne bi trebala završiti u hladnjaku.
Avokado
Avokado je voće koje treba sazrijevati na sobnoj temperaturi. Čim ga stavite u hladnjak, usporavate proces zrenja, a ako je već zreo, može se stvrdnuti i izgubiti sočnost. Zreli avokadi najbolje će “živjeti” na kuhinjskom stolu, daleko od hladnih prozora. Ako želite ubrzati zrenje, stavite ga u papirnatu vrećicu s bananom.
Banane i breskve
Banane, s druge strane, su voće koje se ne podnosi s hladnoćom. Hladnjak će im ubrzati proces smeđenja. Ako želite da vam banane duže traju, najbolje ih je čuvati na sobnoj temperaturi. Breskve, slično rajčicama, ne podnose niske temperature. Osim što će izgubiti okus, tekstura će im također biti pogođena.
Začini i umaci
Prelaskom na začine, dolazimo do još jedne grupe namirnica koje mnogi od nas nesvjesno stavljaju u hladnjak. Mnogi umaci i začini, poput senfa, kečapa, pa čak i maslinovog ulja, bolje će se čuvati izvan hladnjaka.
Maslinovo ulje i ocat
Maslinovo ulje gubi svoja hranjiva svojstva i okus kada se drži u hladnjaku, što ga čini manje ukusnim za konzumaciju. Slično tome, ocat, koji je prirodni konzervans, bolje će se čuvati na sobnoj temperaturi. Držite ga u tamnoj i prohladnoj prostoriji kako bi očuvali njegovu aromu i okus.
Senf i kečap
Senf i kečap su još jedan dobar primjer. Dok senf može preživjeti u hladnjaku, miris i okus bit će najbolji kada ga čuvate na suhom i tamnom mjestu. Što se tiče kečapa, stavljanje u hladnjak nije nužno, osim ako ste ga otvorili. Kada je zatvoren, najbolje je da ga čuvate u smočnici.
Nabavite provođenje eksperimenta
Ako ste do sad imali običaj čuvati sve u hladnjaku, preporučam vam da isprobate eksperiment. Uzmite nekoliko komada voća i povrća i prikažite ih odvojeno – jedno u hladnjaku, a drugo izvan njega. Primijetit ćete razlike već nakon nekoliko dana.
Uzimajući u obzir ove savjete, moći ćete bolje čuvati svoje namirnice i učiniti ih ukusnijima. Naravno, nije loše povremeno provjeriti ima li plijesni ili znakova pokvarenosti kako se hrana ne bi bacala bez razloga.
Na kraju, postavljam vam pitanje – koja je vaša najveća greška kada je hrana u pitanju? Možda ste do sada čuvali voće ili povrće na krivom mjestu? Počnite primjenjivati ove savjete, a vaša kuhinja će definitivno postati zdravije i ukusnije mjesto. Ove sitnice mogu učiniti veliku razliku u načinu na koji percipiramo okus i svježinu hrane koju svakodnevno konzumiramo. Uz malo više pažnje i znanja, uživanje u dobroj hrani bit će još veće.